Aparati za zavarivanje

Aparat za zavarivanje bira se prema postupku, materijalu i debljini koju najčešće zavarujete. Isti aparat koji odlično radi na konstrukcijskom čeliku nije prikladan za tanki lim ni za aluminij.

MMA, zavarivanje elektrodom

Najjednostavniji i najisplativiji postupak. Obložena elektroda sama stvara zaštitu, pa se radi i na otvorenom, gdje vjetar odnosi zaštitni plin.

Za konstrukcije, popravke, deblje materijale i rad na terenu. Inverterski MMA aparati su lagani, štede energiju i daju stabilan luk.

MIG/MAG, zavarivanje žicom

Žica se automatski dodaje, a zavar štiti plin iz boce. Postupak je brz, daje čist šav i malo deformira materijal, pa je standard u bravariji i limariji.

Za čelik, nehrđajući čelik i, uz odgovarajuću opremu, aluminij. Postoji i punjena žica koja radi bez plina, za rad na otvorenom.

TIG, zavarivanje volframovom elektrodom

Daje najčišći i najprecizniji šav, uz punu kontrolu unosa topline. Za tanke limove, inox, aluminij i spojeve gdje izgled zavara mora biti besprijekoran.

DC izvedba za čelik i inox.
AC/DC za aluminij, jer izmjenična struja razbija oksidni sloj na površini.

TIG traži više vještine i sporiji je od ostalih postupaka.

Točkasto zavarivanje

Aparati za točkasto zavarivanje, u praksi spoteri, spajaju limove kratkim impulsom struje kroz elektrode. Za karoserijske radove, tanki lim i izvlačenje udubljenja.

Što gledati pri odabiru

Struja zavarivanja u amperima određuje najveću debljinu materijala. Za kućne i servisne radove obično je dovoljno 150 do 200 A.

Intermitencija govori koliko dugo aparat radi bez pauze. Vrijednost 60 % pri određenoj struji znači šest minuta rada i četiri minute hlađenja u svakih deset.

Napajanje. Manji aparati rade na 230 V, jači traže trofazni priključak od 400 V.

Promjer elektrode ili žice koji aparat podržava.

Sinergijski programi namještaju parametre prema materijalu i debljini, pa skraćuju pripremu i daju ujednačeniji zavar.

Inverterska tehnologija

Inverterski aparati su znatno lakši i manji od klasičnih transformatorskih, troše manje energije i daju stabilniji luk. Zato su danas standard u svim postupcima.

ČESTO POSTAVLJENA PITANJA

Koji aparat za početak?
Inverterski MMA aparat za elektrodu. Radi na obične utičnice, jednostavan je i pokriva većinu popravaka i konstrukcija.

MMA ili MIG/MAG?
MMA za deblje materijale, rad na otvorenom i povremenu uporabu, jer ne traži bocu plina. MIG/MAG za brži rad, tanje limove i čišći šav, ali traži plin.

Što treba za aluminij?
TIG AC/DC aparat ili MIG s opremom za aluminij. Obični DC aparat ne razbija oksidni sloj na površini.

Što je intermitencija?
Postotak vremena u kojem aparat radi bez pregrijavanja. Niža vrijednost znači češće pauze za hlađenje, što kod serijskog rada usporava posao.

Trebam li trofaznu struju?
Aparati do oko 200 A najčešće rade na 230 V. Jači modeli i industrijske izvedbe traže trofazni priključak.

Koliku struju trebam?
Otprilike 30 do 40 A po milimetru debljine materijala kod MMA postupka. Za lim od 3 mm dovoljno je oko 100 A, za konstrukcije od 8 mm treba 200 A i više.