Vodič za odabir: Brusilice za zidove, žirafe
Brusilica za zidove, u praksi poznata kao žirafa, alat je za brušenje gletanih površina, gipsanih ploča i stropova prije bojanja. Duga drška omogućuje rad sa zemlje, bez ljestava i skele, a s priključenim usisavačem brusi se gotovo bez prašine.
Zašto se zove žirafa
Naziv dolazi od dugačkog vrata alata. Brusna glava na kraju duge cijevi doseže strop i vrh zida dok majstor stoji na podu, pa se cijela prostorija obradi bez premještanja ljestava. Isti alat zove se i žirafa za gletovanje, žirafa za gletanje, žirafa za brušenje zidova ili brusilica za knauf.
Brušenje bez prašine
Brušenje gleta stvara vrlo finu prašinu koja se zadržava u zraku satima i ulazi u dišni sustav. Zato svaka ozbiljna žirafa ima priključak za usisavač. Preporučuje se usisavač klase prašine M ili viši, jer je gipsana prašina fina i obični kućni usisavač je propušta natrag u prostoriju.
Što gledati pri odabiru
Snaga motora određuje koliko brzo alat skida materijal i podnosi li cjelodnevni rad. Promjer brusnog tanjura utječe na brzinu obrade velikih površina, uobičajeno je 215 ili 225 mm. Fleksibilna glava prati neravnine zida i sprječava da rub tanjura ostavi trag. Duljina, odnosno mogućnost produljenja, određuje do koje visine se doseže sa zemlje. Masa je važna jer se alat drži u rukama i podiže iznad glave, pa razlika od kilograma mijenja koliko dugo se može raditi.
Segmentna glava i brušenje uz rub
Kod običnog okruglog tanjura ostaje neobrađena traka uz rub zida, strop i kutove, koja se poslije dorađuje ručno. Modeli sa segmentnom glavom, kod kojih se dio štitnika skida, bruse do samog ruba i skraćuju naknadni ručni rad.
Brusni papir i pribor
Granulacija se bira prema fazi rada. Grublje granulacije, od 80 do 120, skidaju višak gleta i neravnine. Finije, od 150 do 240, pripremaju površinu za bojanje. Brusni listovi su potrošni materijal i mijenjaju se često, pa vrijedi imati zalihu u više granulacija.